Memorijski sistem kod PC računara

Kako zamjeniti RAM memoriju?

Memorijski sistem PC računara se satoji od nekoliko različitih tipova memorije.
Već ste se upoznali sa njima,a sad ćemo da ih ponovo predstavimo.

Sem memorijskih elemenata i mikroprocesor ima mogućnost pamćenja podataka u svojim registrima.
Procesor pristupa podacima po tačno određenom hijerarhijskom protokolu.
Podaci smješteni u u vanjskim spremištima poput hard diska, ili oni koji dolaze s ulaznih jedinica (tastature i miša) prvo se zapisuju u radnu memoriju. Zatim se dijelovi podataka iz radne memorije prenose u pomoćnu brzu memoriju (cache), a na kraju i u procesorske registre.
Svrha memorije je da sačuvaju podatke.
Prema dužini i načinu čuvanja podataka memorije dijelimo na trajne i privremene. Trajne memorije (diskovi) čuvaju podatke i po isključenju računara, dok se sadržaj privremene memorije gubi po isključenju računara.
Svrha privremene memorije je brza, razmjerno kratkotrajno čuvanja podataka koja procesoru omogućuje rukovanje podacima prije njihova prenosa u uređaje.

Mnogi programi promjene pamte prvo u privremenoj memoriju, da bi nakon obrade zapamtili finalni sadržaj trajno npr.na disku. Brzine rada procesora kod današnjih su računala vrlo velike pa je potrebno osigurati pristup velikoj količini podataka. Ukoliko to nije moguće, procesor se nalazi u stanju čekanja.

Potrebe za veličinom memorijskog prostora, kao i za brzinom pristupa pohranjenim podacima variraju od korisnika do korisnika.
Vrlo često veličina RAM-a postane ograničavajući faktor u radu računar i Vi poželite da je povećate.
RAM je akronim od englskog naziva Random Access Memory.i označava memoriju sa direktnim (slučajnim, proizvoljnim) pristupom.
RAM je upisno ispisna memorija u koju se mogu upisivati podaci, te iz nje čitati onoliko puta koliko je to potrebno. Vrijeme potrebno za upisivanje ili čitanje nekog podatka ne zavisi o mjestu (adresi). Podaci u ovoj memoriji ostaju dok se programski (namjerno) ne promijene ili dok se ne prekine napajanje memorije električnom energijom. Dakle, RAM gubi svoj sadržaj prestankom napajanja, pa se ponekad naziva i nepostojana (izbrisiva) memorija.

Glavne karakteristike RAM-a su kapacitet i brzina rada. Poželjno je da RAM bude što većeg kapaciteta kako bi se pohranilo što više podataka. Ova se memorija ponekad uspoređuje s radnim stolom. Što je veći sto, bolji je pregled i dostupnije su nam različite stvari koje držimo na njemu. Računar s većim kapacitetom RAM-a radiće brže i lakše ćemo pristupiti željenim podacima. Razlikujemo statični i dinamični RAM. Ove dvije vrste razlikuju se po tome kako koriste i održavaju podatke.
Kad se govori o RAM-u, gotovo se isključivo misli na vrstu unutarašnje memorije, no u širem i većina vanjskih memorija su također memorije direktnog pristupa. Ponekad se RAM koristi i kao sinonim za glavnu (radnu) memoriju.

Koliko radne memorije ima vaš računar?
Ukoliko želite saznati veličinu radne memorije kojom raspolaže vaše računar izvedite desni klik miša na ikonu My Computer, pa iz padajućeg menija odaberite Properties, a zatim karticu General.

Osim podataka o operativnom sistemu i procesoru, možete uočiti podatak 2.00 GB of RAM. RAM se koristi kao sinonim za radnu memoriju pa ovqaj računar ima 2 GB MB radne memorije. Moguće je da prikaz System Properties bude nešto drukčiji (zavisno od verzije OS i komponenti računara) no podatak o veličini RAMA ćete uvijek lako naći.

Ako ste ustanovili da Vaš računar sporo radi zbog male količine radne memorije vrijeme je da je povećate.

RAM se proizvodi u mnogo različitih verzija a trenutno je najzastupljenijii DDR i to DDR2 i DDR3.
Obično se kao proizvođači navode OCZ, Kingston i GeIL mada su oni u stvari distributeri. Stvarni proizvođači su Micron, Elpida/Nanja, Winbond, ProMOS, PowerChip, Hynix, Infineon/Aneon/Qimonde,Samsung....
Memorija mora biti uparena i po tipu i po proizvođaču. U protivnom mogući su problemi. Moguće je upariti RAM-ove različitih proizvođača, ali ako i rade oni će raditi po specifikacijama lošijeg.

 

Tokom godina, više različitih struktura je korišćeno da bi se stvorile memorijske ćelije na čipu, a u današnjim tehnologijama, elektronska kola za podršku obično uključuju:
· sens-pojačavače, za pojacanje signala ili naelektrisanja na memorijskoj ćeliji
· adresnu logiku, za izbor redova i kolona
· logiku za signale /RAS (Row Adress Select - izbor reda adrese) i /CAS (izbor kolone adrese), za pamcenje i razrešavanje adresa reda i kolone i započinjanje i kraj operacija čitanja i upisivanja
· kola za čitanje i upisivanje za smeštanje informacija u memorijske ćelije ili čitanje
· unutrašnje brojače ili registre, za čuvanje traga o sekvenci osvježavanja ili za počinjanje ciklusa osvježavanja po potrebi
· logiku za omogućavanje izlaza, koja sprječava da se podaci pojavljuju na izlazima, osim kad se to želi.


Brzina osvježavanja se izražava u nanosekundama (ns) i ta cifra u predstavlja "brzinu" RAM meorije. 


Najpopularniji način poboljšanja performansi računara je nadogradnja RAM memorije.

Kako povećati - zamjeniti RAM memoriju?
Prije same instalacije novog memorijskog modula potrebno je utvrditi koju tačno memoriju podržava Vaša matična ploča. Memorije se razlikuju fizički i ne uklapa se svaki memorijski modul u svaki slot za memoriju.
Prvo
prepoznate radnu memoriju.
Kako?
Standardno: ugasite računar, otvorite kućište i pronađete konektore, gdje je smješten RAM.

Vađenje i prepoznavanje memorije 


Otkačite klipsne

 
Izvadite memoriju

Na memorijskom modulu možete uočiti pinove koji se dijele „nedostatkom“ između pinova. „nedostatak“ odnosno marker pokazuje na koju stranu trebamo okrenuti memorijski modul naspram slota na matičnoj ploči. Slot na matičnoj ploči isto tako ima pregrade (jednu ili više njih) koje treba poravnati sa markerom na memorijskom modulu.


Nakom što ste izvadili memoriju pročitate oznaku.

Nabavite istu takvu memoriju i u slobodne utore dodate memorijske module obrnutim redosljedom:
Nakon što ste odvojili klipsne (kvačice) lagano poravnajte memorijski modul u slot na ploči te kada je sve ravno naleglo pritisnite memorijski modul po krajevima ravnomjerno dok ne čujete klik sa obadvije strane. Klik označava da su klipsne pravilno uhvatile memorijski modul i da je modul u potpunosti ulegao u slot na matičnoj ploči.


Nakon što ste instalirali RAM memoriju uključite računar u naponsku mreži i upalite ga da vidite je li prepoznao novi memorijski modul.

RAM memorija je plug & play komponenta što znači da Windowsi neće tražiti nikakvu softwersku instalaciju za novi hardware.
Na nekim novijim pločama BIOS može izbaciti poruku da je uočena promjena veličine RAM memorije na što je dovoljno odabrati tipku za „idi dalje“ u većini slučajeva to je „F1“ taster.  

Postupak nadogradnje/zamjene RAM memorije je u principu jednostavan.
Svodi se rješavanje problema uparivanja memorije, međusobno i sa matičnom pločom.
Kao i kod drugih operacija postoji i problem elektrostatičkog naboja, pa treba biti oprezan da ne bi došlo do oštećenja komponenti.

 

Računarski Sveznadar-od neznalice do korisnika-

(c) 2010 mojTim Corporation. All rights reserved