ilustrovani rječnik računarskih termina

Autori:

Miroslav Mihaljišin
Duško Milinčić
Izdavač:

Književna Zajednica „Vaso Pelagić“, Banjaluka

Recenzenti:

Prof. dr Zlatko Bundalo

Prof. dr Ratko Dejanović

  

Ilustrovani rječnik kompjuterskih termina ima za cilj da pokuša da na jednostavan način objasni i približi termine vezane za rad sa računarom.

Ovaj rječnik ima namjeru da ponudi opis i objašnjenja pojedinih termina, bez pretenzija da ponudi njihovu formalizaciju.

 

 

Tvrdi povez, format B5, 384 strane.

u prodaji od 15.9.2010.

cijena 21.90 KM 

U rječniku je objašnjeno 5400 pojmova, termina i akronima. Pri objašnjenjima su po potrebi korišćene ilustracije (664) tabele i specijalni komentari.

Prije nego što nabavite knjigu evo nekoliko uvodnih pojmova vezanih za računarski jezik.

Racunarski jezik

Grubo govoreći svijet računara je podijeljen na tri neravnopravne zajednice.
U prvoj se nalaze oni koji kreiraju informacione tehnologije, u drugoj su oni koji su ovladali tom tehnologijom i mogu da je reprodukuju i proizvode i u trećoj su svi ostali koji konzumiraju rezultate te proizvodnje i tih kreacija.
Kompjuterska tehnologija je bazirana na američkoj tehnološkoj supermaciji i jeftinoj dalekoistočnoj proizvodnji i masovnoj konzumaciji te proizvodnje.
Pojednostavljeno to geostrateški izgleda tako da trendove diktira Amerika, trendove prati razvijeni svijet Zapadne Evrope i Dalekog Istoka, a svi ostali kaskaju i pokušavaju da se priključe predvodnicima.
Pošto bi dalja analiza ovih procesa postala sociološka studija XXI vijeka, mi ćemo se zadržati na načinu komunikacije između ovih očigledno vrlo različitih svjetova.
Jednostavnost komunikacija (Internet) nametnula je potrebu da se izabere neki jezik kao osnov komunikacije. Prećutno je izabran engleski, ali u stručnoj terminologiji koristi se poseban dijalekt poznat kao računarski jezik.
Stvarno ne postoji jezik koji bi se mogao nazvati računarskim. 
Kad govorimo o računarskom jeziku smatraćemo da je to jezik kojim se služe i razumiju računarski stručnjaci, a korisnici računara pokušavaju da ga razumiju. Nesporno je da je podloga ovog jezika engleski, ali samo mali broj ljudi kojima je to materinji jezik može da ga razumije. Velik je broj akronima, skraćenica, iskrivljenja i izmjene izvornog značenja. 

U ranijem (predračunarskom) periodu da bi neka riječ bila prihvaćena bilo je potrebno da prođe i desetak godina. Brzina i dinamika promjena dovela je do toga da je to postalo nepraktično i nemoguće: ukoliko se pojedini termin ne bi isprofilisao u mnogo kraćem roku postojala je mogućnost da on jednostavno nestane iz upotrebe i postane zastario.
Pokušaji nekih država da osnuju komisije koje će pratiti nove riječi i prilagođavati ih lokalnim jezicima, manje ili više su neuspješni. 
Računarski jezik je vrlo živ i podložan promjenama po Moor-ov zakonu i shodno njemu za očekivati je da se na godišnjem nivou fond riječi svake godine uveća za četvrtinu (druga četvrtina se opiše modifikacijom postojećih termina).
S obzirom na značaj računara, informatike i informatičke kulture, govorni standardi u informatici predstavljaće (i predstavljaju) kulturni i kulturološki oslonac jedne zajednice. Ti standardi mogu da direktno utječu na kompletnu jezičku situaciju. Ukoliko se brzo ne pristupi edukaciji, standardizacija će se provesti mimo nas.
Ali ne treba pretjerivati, inkvizitorska formalizacija i zabrana korišćenja izvornih riječi i izvedenica mogla bi dovesti do još većeg zaostajanja u jednoj naglašeno dinamičnoj oblasti.