Uticaj dugotrajnog rada za računarom na mišiće nogu

U topiku kičma objašnjeno je kako nepravilan položaj utiče na mišiće koji olakšavaju funkcionisanje kičmenog stuba. To se odražava i na mišiće nogu i ruku. Jednoličan položaj izaziva isto tako i grčenje druge grupe mišića koji vremenom postanu nesposobni da se opuste. Mišići svojim pokretima izazivaju talasanje i blago razmrdavanje krvnih sudova što povoljno utiče na njihovu elastičnost i proces regeneracije. Kada noge stoje u jednom položaju tada se ne vrši potrebna gimnastika krvnih sudova.

Mišići nogu služe kao glavni oslonac i nositač tijela, a u saradnji sa mišićima leđa i trbušnih mišića pomažu pri održavanju uspravnog stava i ravnoteže. Mišići nogu podijeljeni su u nekoliko skupina. Veliki mišić stražnjice je glavni ispružač i rotator bedra prema van, spriječava pad zdjelice i trupa prema naprijed, naročito je aktivan pri hodanju, trčanju, skakanju. Mišići zdjelice važni su za prenos tržine pri hodu. Mišići natkoljenice koje djelimo na; mišiće prednje, unutarnje i stražnje strane natkoljenice. Mišići prednje strane natkoljenice, imaju veliku ulogu za učvrščivanje zgloba koljena i omogučuje ispružanje noge. Mišići unutarnje strane natkoljenice služe kao primicači natkoljenice. Mišići stražnje strane natkoljenice sudjeluju u savijanju potkoljenice. anatomija mišića nogu Mišće potkoljenice djelimo u ; prednju, stražnju i postraničnu skupinu, oni povezuju kosti potkoljenice sa kostima stopala i omogućuju pokrete stopala, te sudjeluju u pregibanju zgloba koljena. Mišići stopala učvršćuju svodove stopala.

Sjedenje ne zahtjeva napor mišića, ali i ono može uzrokovati zamor mišićnog tkiva. Mišići moraju održavati trup, vrat i ramena u fiksiranom položaju. Ovaj fiksirani položaj uzrokuje stiskanje krvnih žila u mišićima što smanjuje dotok krvi u mišiće - koji za svoj rad trebaju kiseonik i hranjive materije.

Mišićima nogu je neophodna stalna pokretljivost, inače lako atrofiraju. Sjedeći položaj sprečava savijanje zglobova čime i razmenu materija, među kojima su i one koje hrane i regenerišu hrskavicu i ligamente. Neaktivnost može drastično da smanji njihovu elastičnost i sposobnost regeneracije.

Stopala i koljena su ugroženi usljed pasivnosti, a kuk zato što trpi težinu gornjeg dela tijela.

Način i podešavanje radne stolice je objašnjen u uvodnom topiku, a naglasimo da ukoliko to stolica ne omogućuje obavezno obezbjedite pravilan položaj nogu sa podmetačem. To ne mora biti namjenski podmetač poslužiće i obična drvena kutija sa zakošenim poklopcem.

Kod jake koncentracije za računarom, pritisak na kuk se pojačava jer se u takvim trenucima gornji dio tijela svom težinom oslanja na karlični pojas. Prav ili još gore tup ugao između nogu i trupa kao i oslanjanje trupa na karlični pojas vrši pritisak i sužava krvne sudove, a može da dovede i do povrede nervnih puteva. Ovo uzrokuje neprijatno osećanje peckanja, toplih i hladnih talasa, grčenja i niza sličnih simptoma u nogama.

Cipele zatvaraju stopala, onemogućavaju prirodnu ventilaciju kože, skupljaju vlagu i stvaraju uslove za pojavu infekcija i gljivica. Pasivnost nogu čini da se znojenjem na stopalima ispušta više otrovnih materija, a ove zbog cipela duže vrijeme ostaju u neposrednoj blizini kože čija odbrambena funkcija time slabi.

Preporuka koja se ne čini estetski prihvatljiva je da budete što češće izuveni. Ukoliko je to neprimjereno radnom mjestu obujte lake platnene patike, sandale i sličnu otvoreniju vrstu obuće.

Dame i konzervativniji radoholičari mogu se potruditi i pronaći elegantnu obuću od meke i propustljive kože.

Postoji snažna veza između svih čovjekovih organa i funkcija. Tako jačanjem mišića nogu smanjujemo opterećenje na zglob kuka, koljena, skočni zglob, te male zglobove stopala , a time smanjujemo mogućnost deformacije koštano zglobnog sistema.

Preporuka, koja je višestruko korisna:

Svakodnevna šetnja od 20-30 minuta je dovoljna da vam mišići zadrže tonus i da kisik ispuni vaš krvotok za bolju cirkulaciju.