Ljudski organizam ne sintetiše vitamine. Oni se moraju unositi hranom.

Unose se gotovi vitamini, ili takozvani provitamini koje onda organizam sam pretvara u "aktivan oblik" - vitamin.

Vitamini su organski hemijski spojevi i njihova uloga u očuvanju zdravlja je nezamjenljiva. Vitamini omogućavaju normalan metabolizam stanica u organizmu, sudjeluju u održavanju normalnog rada imunološkog sistema, podržavaju biološke funkcije i katalizatori su u procesu razmjene energije.

Hipovitaminoza je bolest nedovoljnog unosa vitamina u organizam.

Većina vitamina se nalazi u biljkama koje jedemo, znači u voću i povrću, ali ne svi. Neki se nalaze u životinjskim organima, na primer jetri, ili u ribi. Interesantno je, na primer, da neki provitamini, da bi se pretvorili u vitamine, zahtevaju neke posebne uslove. Na primer, da bi se provitamin D pretvorio u vitamin, potrebni su mu sunčevi UV zraci.  

Vitamine dijelimo na vitamine topljive u mastima i vitamine topljive u vodi.

Vitamini topljivi u mastima su vitamin A, D, E i K. Vitamin C, B1, B2, B6, B12 i H su vitamini topljivi u vodi.  

Vitamin A sudjeluje u procesu stvaranja vidnog pigmenta rodopsina, ima ulogu zaštitnog djelovanja kod malignih bolesti i potreban je za rast i razvoj organizma.

Nedostatak vitamina A uzrokuje noćno sljepilo, alergije, povećava sklonost infekcijama i promjene u disajnom i probavnom sistemu.

Izvori džigerica, mrkva, slatki krumpir, bundeva, marelice, zeleno lisnato povrće, mango, dinja cerovača, tunjevina.

Beta karoten je osnov za stvaranje vitamina A, što znači da ga tijelo, zavisno o svojim potrebama, pretvara u vitamin A. Crijeva iz hrane uzimaju onoliko beta karotena koliko tijelu treba da napravi potrebnu količinu vitamina A; ni više ni manje. Na taj način crijeva štite tijelo od viška vitamina A u slučaju da redovito jedete preveliku količinu hrane bogate već stvorenim vitaminom A.

Beta-karoten je antioksidans i  ima jednu od ključnih uloga u zaštiti  od utjecaja slobodnih radikala.

Izvori: suhe marelice, slatki krumpir, mrkva, dinja cerovača, breskve, bundeva, kelj.

Preporučuje se da se vitamin A dobija iz beta karotena jer on, osim što stvara vitamin A, ima antioksidativna svojstva te potencijalno štiti od srčanih bolesti i raka.

B kompleks vitamina

U ovu grupu spadaju vitamin B-1 (tiamin), vitamin B-2 (riboflavin), nikotinska kiselina (vitamin B-3), pantotenska kiselina (vitamin B-5), vitamin B-6 (piridoksin), folna kiselina i vitamin B-12 (cijanokobalamin).

Vitamin B1 pomaže kod probave, djeluje na mišićni i krvožilni sistem i održava zdravlje želuca i crijeva. Probavne smetnje, depresija, problemi s pamćenjem i koncentracijom, gubitak apetita i nesanica su neki problemi koje izaziva nedostatak vitamina B1.

Kod normalne prehrane čovjek konzumira oko 9 mg tiamina dnevno. Njegov RDA je 1,4 mg, ali se dobro podnosi i u višestruko većim dozama (do 25 mg u multivitaminskim preparatima).

Izvori: Cjelovite žitarice, sjemenke, orašasti plodovi, pšenične klice, grah, mahunarke, suncokretove sjemenke, svinjetina, zob, tuna, losos, avokado, tjestenina i žitarice

Vitamin B2 spriječava komplikacije s očima, kožom i važan za normalnu probavu ugljikohidrata, masti i proteina. Manjak izaziva upalu desni, rožnice oka, sluznice jezika i promjene na koži.

Izvori: iznutrice, mliječni proizvodi, morski plodovi, jaja, meso, obogaćeni kruh i žitarice, bademi, tofu, artičoke, repa, špinat, slatki krumpir.

Vitamin B6 je vitamin rasta, trudnoće i sastavni je dio enzima, a koristi se kod ublažavanja oboljenja nervnog sistema, anemija, promjena na koži, gubitka kose, umora, potištenosti, grčeva u mišićima i problema s pamćenjem.

Vitamin B12 je uključen u metaboličke sisteme, važan je za razvoj crvenih krvnih ćelija i centralnog nervnog sistema. Nedostatak uzrokuje anemije, neurološke poremećaje, grčeve u mišićima i teškoće s pamćenjem i koncentracijom.

Vitamin D učestvuje u jačanju kostiju i zuba jer povećava iskorištavanje kalcijuma i fosfora u organizmu, a nedostatak uzrokuje krivljenje kostiju (rahitis), X i O noge (genua valga i genua vara), a indirektno preko kalcijuma osteoporozu.           

Vitamin E štiti ćelije od djelovanja slobodnih radikala, spriječava nastanak malignih bolesti, štiti srce i krvne žile

Vitamin F (Folna kisalina)

Djeluje kao koenzim koji potpomaže proizvodnju DNK, matrice za ćelijsku reprodukciju. Neophodan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca te oblikovanje kostiju u fetalnoj dobi.  Izvori: Šparoge, pinto grah, leća, slanutak, artičoke, špinat, bubrežasti grah, avokado, papaja, pšenične klice, obogaćene žitarice.

Vitamin H je važan za normalnu probavu ugljikohidrata, masti i proteina, a promjene na koži i noktima, gubitak apetita i bolovi u mišićima su uzroci nedostatka istog.

Vitamin K pomaže pri procesu zgrušnjavanja krvi.

Izvor: Zeleno lisnato povrće, kelj, brokula, luk, zelena salata, kupus, špinat.