|
Šta
su slobodni radikali?
Na koji način oštećuju ćelije
ljudskoga tijela?
Kako
vitamin E i ostali antioksidansi pomažu u zaštiti tijela
od oštećenja ćelija i njihovih struktura slobodnim
radikalima?
Da
bismo odgovorili na ta pitanja, potrebno je osvježiti
znanje o građi ćelije ljudskoga tijela, kao i o građi
molekula i atoma.
Ljudsko
tijelo sastavljeno je od velikog broja različitih ćelija,
koje su pak građene od brojnih molekula, a te molekule
izgrađuju atomi različitih hemijskih elemenata.
|
Svaki
se atom sastoji od jezgre atoma, neutrona, protona i
elektrona. Broj protona (pozitivno nabijene čestice) u
jezgri atoma određuje broj elektrona (negativno nabijene čestice)
koji okružuju atom. Uloga je elektrona da se uključuju u
hemijske reakcije i da povezuju atome stvarajući molekule.
Elektroni koji okružuju atom kreću se u orbitama i
ispunjavaju ih. Unutarašnja puna je ako u njoj kruže dva
elektrona. Sljedeća orbita, koja je smještena s vanjske
strane unutarnje orbite, popunjava se s osam elektrona. Kada
je popunjena, stvara se nova i tako dalje.
Takva
građa atoma određuje njegovu ulogu u hemijskim procesima.
Naime, ako je vanjska orbita atoma ispunjena elektronima,
onda se on nalazi u stabilnoj formi i ne ulazi u hemijske
reakcije. No, atomi često gube elektrone iz vanjske orbite
pa prelaze u nestabilnu formu, a da bi se opet
stabilizirali, stupaju u vezu s drugim atomima kako bi
podijelili elektrone iz vanjske orbite. Na taj način
stvaraju se stabilne molekule s ispunjenim vanjskim
orbitama, kao što je molekula kiseonika O2.
Slobodni
radikali nastaju pucanjem veza unutar molekula u ćelijama
našeg organizma, pod utjecajem različitih faktora, kao
što su: pušenje, izloženost ionizirajućem zračenju, UV
zrakama, zagađenom zraku, kao posljedica metaboličkih
procesa te upala. Budući da su slobodni radikali
nestabilni, s manjkom elektrona u vanjskoj orbiti, oni «napadaju»
najbližu stabilnu molekulu, «kradući» joj elektrone. Na
taj se način destabilizira dosad stabilna molekula i ona
postaje slobodni radikal, a reakcija postaje lančana, što
rezultira stvaranjem sve većeg broja slobodnih radikala
koji oštećuju ćelije organizma. Da bismo se odbranili od
slobodnih radikala, potrebno je u organizam unositi
antioksidanse. Najvažniji su antioksidansi vitamini C i E.
|
|
Antioksidansi
neutraliziraju slobodne radikale donirajući im svoj
elektron te na taj način prekidaju lančanu reakciju «krađe»
elektrona drugim molekulama. Donirajući im svoj elektron,
antioksidansi ne postaju nestabilni.
Vitamini
A, C i E su tzv. antioksidansi, koji u organizmu uništavaju
slobodne radikale.
To
su posebno »agresivne molekule« koje u većim količinama
nastaju zbog stresa, pušenja, opterećenja okoline,
konzumiranja alkohola itd.
Kompleks
ACE (tzv.pušački vitamini) štiti ćelije organizma od
raznih oštećenja i podržava imunološki sistem.
Nasuprot
tome, B-vitamini su važni katalizatori za razmjenu
supstanci
|
Na
taj način vitamin E čija je primarna uloga zaštita od
lipidne peroksidacije, štiti krvožilni sistem od LDL
oksidativnih procesa i stvaranja masnih naslaga u krvnim žilama.
Unošenje dovoljnih količina vitamina C u organizam može
smanjiti rizik od pojave nekih oblika raka, posebno raka
usne šupljine, ždrijela i jednjaka.
|