Šoljica kafe u želucu izaziva lučenje kiseline koja je ravna količini kiseline nakon tanjira supe. - Kafa poboljšava apsorpciju hrane
Šoljica kafe i danas izaziva večne polemike o korisnosti i štetnosti. 

Kontroverzni napitak pod lupom je medicine odvajkada, a redovni konzumenti saglasni su da je kafa, pre svega, ukusan i osvežavajući napitak.

Ranije se smatralo da je kafa štetna po zdravlje.

Najnovija ispitivanja su to manje više odbacila, uz standarni uslov da se konzumira umjereno.

Kafa se preporučuje kao korisna za zdravlje.

U istraživanju američkih naučnika iz Brigham and Women's Hospital u Bostonu (objavljenim u Journal of the American Medical Association) sudjelovalo je 155590 žena prosječne dobi 55 godina. su pokazala  da ČAK žene koje svakodnevno piju 4 ili više šalica kafe imaju 12% manje izglede da će imati povišeni krvni pritisak.

To je objašnjeno prisutnošću antioksidanata u kafi, supstanci za koje se vjeruje da štite zdravlje srca te smanjuju rizik oboljevanja od raka. Antioksidansi pomažu tijelu da se liši štetnih slobodnih radikala, destruktivnih molekula koje štete ćelijama i DNK. Antioksidansi imaju brojne dobre učinke po zdravlje uključujući i zaštitu od srčanih oboljenja i raka.

Kafa vjerojatno pruža daleko više zdravih antioksidansa u prehrani nego li voće i povrće, pokazalo je istraživanje američkih naučnika koji su mjerili sadržaj antioksidansa u više od 100 različitih vrsta hrane uključujući povrće, voće, orašaste plodove, sjemenke, začine, ulja i pića. 

Dobivene rezultate zatim su kombinovali s podacima američkog ministarstva poljoprivrede o tome koliko je svaki sastojak prisutan u redovitom dnevnom unosu hrane u prosječnoj američkoj prehrani.

Studije su povezivale pijenje kafe sa smanjenjem opasnosti od raka jetre i debelog crijeva, dijabetesa tipa dva, te Parkinsonove bolesti.  "Amerikanci više antioksidansa primaju putem kafe nego li drugom hranom - ništa drugo čak se ne približava kafi", izjavio je profesor Joe Vinson sa univerziteta Cranton u Pennsylvaniji.

No Vinson je ipak pozvao na umjerenost i rekao da bi ljudi trebali piti tek jednu ili dvije šalice kafe dnevno.

Kofein je sastojak - alkaloid - koji se prirodno nalazi u listovima, sjemenkama i plodovima preko 60-ak biljnih vrsta koje uspijevaju širom svijeta. Jedno od najpoznatijih svojstava kofeina je njegova sposobnost da djeluje kao stimulans te tako privremeno odgada umor i pospanost. Takođe je poznato da kofein djeluje i kao blagi diuretik.

Proizvodi koji sadrže kofein – čaj, kafa spadaju u skupinu energetskih napitaka.

Kofein je moćan stimulans. Bez obzira u kakvoj se tekućini nalazi, kofein uvijek djeluje na mozak pa, prema tome, i na raspoloženje. Svi napici koji sadrže kofein djeluju blago stimulativno u prvoj, ili depresivno u drugoj fazi.

Stimulativno djelovanje se često manifestuje kod osoba koji popiju previše  kole (130 mg kofeina po litri) pa veselo galame i smiju se. Neki energetski napici sadrže 90 mg kofeina / 250 ml, što znači da 4 limenke sadrže najmanje 360 mg kofeina. To je dovoljno kako bismo iskusili intenzivnu euforiju u prvoj, a depresiju u drugoj fazi, odnosno nesanicu u trećoj fazi.

Kofein izaziva čudne i nepredvidljive učinke, osobito kod osjetljivih osoba. Ne treba zaboraviti da kafa sadrži i obilje tanina koji blokiraju čak do 75% apsorpciju željeza. Željezo prenosi kiseonik u krvi (hemoglobin), a mozak nikako ne može funkcionirati bez kiseonika. Ako se nakon nekoliko kafa javi umor i pospanost, to se može upravo objasniti nedostatkom kiseonika (hipoksijom). Takvo stanje ima za posljedicu dekoncentraciju, gubitak motivacije i gubitak memorije.

Stručnjaci se slažu da postoji navika na kofein, a neki ga klasificiraju kao slabu drogu.

Međunarodni olimpijski komitet smatra kofein uslovnom drogom, tj. ograničava nalaz u mokraći natjecatelja.

Po normama Olimpijskog komiteta koncentracija od 12 mg/litru je prihvatljiva, ali sve što je iznad toga smatra se dopingom. Oko 8 šalica vrlo jake kafe može nalaz u mokraći povisiti na čak 700 mg po litri.